Ime škole: Gimnazija Vladimira Nazora u Zadru

Tim: Jagode

Responsible consumption and production

Powered by

Za početak razgovora pošaljite "Bok" ili "Hi"

Kratki opis

Informiranje korisnika o održivom razvoju, odlaganju biootpada i kompostiranju sa ciljem očuvanja Zemlje.

Chat diagram

Definirajte problem

Razvrstavanje otpada jedna je od najvažnijih metoda za očuvanje naše planete Zemlje. Biootpad čini gotovotrećinu kućnog otpada i vrlo je vrijedna sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta – hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja. Dodatno, biootpad služi i za proizvodnju bioplina. Iz navedenoga slijedi da biootpad nikako ne bi smio završiti u miješanom komunalnom otpadu obzirom na njegov značaj. Spremnik za biootpad označen je smeđom bojom. U komunalnim ustanovama moguće je svaki mjesec besplatno preuzeti četiri biorazgradive vrećica od 30 litara koje se kasnije odlažu u smeđi spremnik. Međutim, svijest građana o značaju razdvajanja otpada još uvijek nije dovoljno prisutna te koliko god neki razdvajanje smatraju općom kulturom drugi o istome nisu dovoljno informirani niti educirani te to niti ne čine.  

Na koje sve skupine ljudi utječe ovaj problem?

Potreba za sprječavanjem i smanjenjem otpada od hrane, istovremeno osiguravajući sigurnost hrane, predmet je sve većeg interesa javnosti. Nastali gubitci hrane su nepoželjna pojava iz etičkih, gospodarskih i ekoloških razloga te najvažnijeg – osiguranje dostatnosti hrane za sve ljude. 

Tko je sve odgovoran za ovaj problem?

Sve veći broj gradova prihvaća nove trendove u gospodarenju otpadom i okreću se filozofiji koja potiče na pravilno odvajanje otpada. Zbog toga, svi stanovnici većih gradova ispred svojih kuća ili zgrada imaju nekoliko različitih kontejnera za otpada. U svaki kontejner se odlažu različite vrste otpada, pa se tako biootpad odlaže u kontejnerima smeđe boje. Razvrstavanjem otpada u kućanstvu i pravilnim odlaganjem, svako od nas može doprinijeti očuvanju planeta. Međutim, prema istraživanju agencije Improve iz 2021., čak 57 % ispitanika navodi da i dalje nema kontejnere za odvojeno prikupljanje otpada u blizini njihovog kućanstva. Taj problem više naglašavaju ispitanici iz Like, Korduna i Banovine te Dalmacije. Nezadovoljstvo organiziranim skupljanjem otpada veće je kod ispitanika koji žive u velikim gradovima. 

Koliko je problem velik?

Prema podacima Svjetske agencije za hranu i poljoprivredu (FAO), čak 1,3 milijardi tona hrane se baci svake godine. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike procjenjuje da u Republici Hrvatskoj na odlagalištima godišnje završi oko 400.000 tona otpada od hrane. Recikliranje je jedini izlaz iz trenutne situacije gdje svi pojedinačno stvaramo previše otpada. Međutim, Hrvatska bilježi uistinu poražavajuće rezultate recikliranja i zbrinjavanja otpada. Premda je količina komunalnog otpada po stanovniku godišnje skoro jednaka onoj u Europi (podaci iz 2018.), udio recikliranog i kompostiranog otpada (2017.) u Europi je 46 %, a u Hrvatskoj svega 24 %. Prema je cilj bio do kraja 2020. doći do 50 %, Hrvatska je stigla do 28 %. Jedna od izjava koja nam je ostala u pamćenju iz medija najbolje opisuje ovaj problem – „Ljudi nisu svjesni da bacaju, jer bacaju cijeli život.“. Ipak, pozitivna je strana je što se bacanje hrane može u velikoj mjeri smanjiti promjenom ponašanja potrošača. Potrošačima su neophodna informiranja i educiranja kako bi osvijestili svoje greške i promijenili svoje svakodnevne navike te pozitivno utjecali na okoliš i kućni budžet.   

Što trenutno stoji na putu rješenja problema?

Dva se problema izdvajaju kada govorimo o biootpadu. Prvi je problem svijest građana o razdvajanju otpada – građani ga nepravilno razvrstavaju i u smeđe kante (ne)namjerno bacaju svašta. Dodatno, prisutno je i nepovjerenje građana u način gospodarenja otpadom s obzirom na mišljenje da otpad nakon razvrstavanja završi na istom mjestu, stoga nema ni smisla razvrstavati ga. Drugi problem vezan je upravo uz navedenu bojazan građana – tko će biootpad obrađivati. „Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026.“ Republike Hrvatske, predviđa u budućem, održivom, nacionalnom sustavu gospodarenja otpadom, kompostane kao dio ključne infrastrukture. Možemo zaključiti da su potrebna značajna ulaganja u infrastrukturu, bolja edukacija te motiviranje građana da promijene svoja ponašanja. 

Zašto ste odabrali ovaj problem, zašto je važno riješiti ga?

Odgovornim pristupom prema odvajanju biootpada svi doprinosimo smanjenju količine otpada na odlagalištu i, što je još važnije, smanjujemo emisije stakleničkih plinova i štitimo okoliš. Naime, prilikom kompostiranja biootpada stvara se iznimno mala količina metana za razliku od odlagališta, gdje se razgradnja biootpada odvija bez dovoljno zraka zbog čega se proizvodi metan, snažan staklenički plin.  

Kako chatbot riješava ovaj problem?

Naš osmišljeni chatbot traži najprije od korisnika iskaz želje za odlaganjem biootpada. Ukoliko korisnik ne iskaže želju, chatbot ga želi potaknuti na isto te ga upoznaje s dvanaestim UN-ovim ciljem koji odnosi se na osiguravanje modela održive proizvodnje i potrošnje. Naglasak je na pravilnom gospodarenju otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, među ostalim što manje utjecali na zagađenje zraka, vode i tla. Nakon dobivenih informacija, korisnika se vraća na početak i traži se ponovno iskaz želje za odlaganjem biootpada. Ukoliko korisnik potvrdi da želi pravilno odlagati biootpad, chatbot mu daje informacije o pravilima razdvajanja otpada te ga uči što smije, a što ne smije bacati u smeđu kantu. Dodatno, chatbot korisnika uči i kako napraviti te kako upotrebljavati kompost za vlastite potrebe. S obzirom da smatramo da bi bolja informiranost građana značajno doprinijela i pravilnom odlaganju otpada ovakav chabot dobro bi došao kako na stranice ministarstva zaštite okoliša i energetike, tako i na stranice gradova te ustanova za održavanje javne čistoće grada.