Deez je Chatbot koji Vas upoznaje sa problemom gladi u svijetu i Hrvatskoj, te Vas upućuje na rješavanje tog problema.

Glad u svijetu i Hrvatskoj. Glad je pratilac oskudice, bijede, niskog stupnja tehnološkog i društvenog razvoja i elementarnih nepogoda. Problem je nedostatak hrane u pojedinim dijelovima svijeta, nedovoljna osvještenost o toj temi te nedostupnost informacija pojedincima (gdje potražiti pomoć, gdje pronaći mjesta za doniranje/volontiranje...) 

Glad utječe na sve ljude u svijetu neovisno o dobi, rasi, kulturi, vjeri... Ovaj problem je zastupljeniji u siromašnijim i nerazvijenijim područjima svijeta u kojima je zbog zaostalosti u načinu obrade tla pučanstvo izloženo stalnoj oskudici živežnih namirnica. Kroz povijest pratila je ljudski rast i razvoj tehnologije, a usko je vezana sa siromaštvom i neimaštinom, ovisna je o vremenskim prilikama, prirodnim katastrofama i klimatskim promjenama te je pratilac ratova i nestabilne političke i ekonomske situacije. 

Počevši od naše zajednice, stanovništvo ne obraća dovoljnu pozornost na taj problem te želja za suzbijanjem istog nije dovoljno velika. Odgovorne su vrhovne državne institucije koje ne poduzimaju dovoljno dobre mjere za smanjnje gladi. Osim njih, na ovaj problem utječe nedovoljna osvještenost ljudi o tom problemu. U brojnim se zemljama aplicira na političare da se angažiraju u borbi protiv kriza povezanih s nestašicom hrane. S jedne su strane potrebne političke inicijative kako bi se okončali ratni sukobi širom svijeta, a s druge strane potrebni su i financijsku napori za suzbijanje akutne gladi. 

Glad je i veliki socioekonmski problem. Nedovoljne količine hrane, nesigurne i nestabilne opskrbe te previsoka cijena kvalitetnijih namirnica primoraju ljude da se zadovolje jeftnijom, ali nutritivno lošijom hranom ili da gladuju. 

Glad nije uzrokovan nedostatkom hrane. Na globalnoj razini je ima dovoljno te kada bi se donijela prava odluka, stanovništvo bi se moglo prehraniti, bez obzira na stalan porast broja stanovnika i na klimatske promjene. Velika količina namirnica se uništi zbog loših i zastarjelih poljoprivrednih alata, načina proizvodnje te problema u transportu i skladištenju. Još neki razlozi gladi su: ratovi, sukobi, klimatske promjene, posljedice Corna virusa...

Veliki (globalni) problem. Na ljestvici je ovaj problem među prvima. Problem je prisutan u svim zemljama svijeta neovisno o njihovoj razvijenosti. Također, postoje dijelova svijeta gdje je problem gladi prisutan, no o njemu se ne zna (ne govori). Broj gladnih svaki dan raste te se neprestano povećava. Prema istraživanjima je svaki deseti stanovnik gladan. U poslijednjim godinama gotovo svaki treći stanovnik nije ima siguran pristup dovoljnoj količini hrane, a među njima su milioni djece. 

Prema indeksu, posebno su afričke zemlje južno od Sahare te zemlje južne Azije pogođene glađu. Najlošije je stanje u Somaliji, a iza nje slijede Srednjoafrička Republika, Čad, Demokratska Republika Kongo i Jemen.

Politika i neosvještenost ljudi. Politika nosi veliku moć u rješavanju tog problema, no ona nije dovoljno motivirana za time. Fokus bi trebao biti na razvoju zemalja i zalaganju za razvijanjem ekoloških tehnologija. Na tom putu stoji niz problema: raspodjela, vlasnički odnosi, skladištenej i logistika kao i prodaja. Još jedan problem predstavljaju nepravedne cijene proizvoda. 

Zato što svi ljudi imaju pravo na osnovne životne potrebe, a u nekim državama je to ograničeno. Ovaj problem je globalan i treba mu što prije stati na put. Nije u redu da ljudi gladuju i umiru, a da se taj problem nikad ne rješi. Isto tako, jedan od ciljeva održivog razvoja je okončati glad, postići sigurnost u opskrbi hranom, unaprijediti kavlitetu ishrane i promovirati održivu poljoprivredu. U planu je iskorjenjivanje svih oblika gladi do 2030. godine, pri čemu će se voditi računa o tome da svi - naročito djeca i najugroženiji - imaju dovoljno kvalitetne hrane tokom cijele godine. Tu spada i promoviranje održivih poljoprivrednih postupaka: unapređenje života i kapaciteta malih poljoprivrednika, uz ravnopravan pristup zemljištu, tehnologiji i tržištima. Isto tako, potrebna je međunarodna suradnja koja će osigurati investicije u infrastrukturi i tehnologiju i tako povećati produktivnost u poljoprivredi. Uz trud, upornost i ustrajnost možemo iskorjeniti glad do 2030. godine.

Chatbot osvještava korisnika o zastupljenosti problema u svijetu. Nudi mu opcije gdje korisnik bira želi li saznati nešto o gladi u svijetu, saznati nešto o gladi u Hrvatskoj, potražiti pomoć, pomoći gladnima (volontirati, donirati) ili saznati nešto o svrhama ciljeva održivog razvoja. Te opcije omogućavaju korisniku da na brži i lakši način pomogne gladnima ili sazna nešto novo o tom problemu.