Tema projekta je Cilj 8. Dostojanstven rad i ekonomski rast.

Odabrao sam problem o usklađivanju dostojanstva radnika i ekonomskog rasta, zato što smatram kako mnogobrojne države, posebice zemlje 3. svijeta nemaju zadovoljavajuće zakone s kojima štite radnike (građane). U određenim zemljama dužnosnici povećanje ekonomskog rasta, smatraju bitnijim od zakonske zaštite radičkih (građanskih) prava i dostojanstava. Također određene međunarodne tvrtke koje imaju svoje podružnice u zemljama 3. svijeta ne poštuju dostojanstvo radnika i ponajčešće radnici rade za mele i nedovoljne plaće.

Problem poštivanja dostojanstva radnika (građana) i usklađivanja sa ekonomskim rastom utječe na sve građane određene države, neovisno o njihovom imovinskom stanju. Građani koji imaju manja i nedovoljna primanja će primjetiti usporenje ekonomskog rasta, no značajno manje, pošto su se privikli na neimaštinu i uskudicu u svakodnevnici. Također takvi građani, zbog neimaštine ne propitkuju svoja radničkim (građanskim) pravima. Usporenje ekonomskog rasta bi najzanačajnije osjetili građani koji imaju dobra i vrlo dobra primanja, jer bi njihov paritet kupovne moći (PPP) opao. Svakodnevne sporedne potrebe (npr. kava nakon posla, kupnja novog pokučanstva i itd.), bi postepeno izbacivali iz rutine i utjecaj radničke klase bi bio značajno manji. No bez jake rdničke (građanske) klase nema ni ekonomskog rasta državnog proračuna - građani su država. Mnogobrojnim državama PDV čini značajni dio državnog proračuna, odnosno prilikom pada PPP kod radničke (građanske) klase privremeno usporenje ekonomskog rasta bi postalo stalno. Poduzetnici i građani sa nadprosječnim plaćama bi najmanje osječali posljedice usporenja ekonomskog rasta. Zato što ponajčešće imaju više izvora zarade, no određen broj bi svakako osjećao posljedice usporenja ekonomskog rasta. Poduzetnici ugostiteljskih objekta, obrata i tvornica bi kao pravno poslovni subjekti osjećali najveću štetu u prometu njihovom robom.

Za prethodno navedene probleme smatram kako mogu biti odgovorne mnoge osobe, poput državnika. Državnici koji smatraju ekonomski rast važnijim od zakonske zaštite radnika (građana), čest su uzročnik za nepoštivanja i sprovođenja takvih zakona. Također državnici koji se sustavno ne bore protiv zloupotrebe položaja i podmitljivosti, mogu postepeno državu uvoći u velike dugove prema bankama ili državama zbog osobne koristi. Svakako autorativne ili totalitarne vlade koje smatraju svoje postojeće ekonomsko stanje zadovoljavajućim mogu potencijalno usporavati rast blagostanja, odnosno dostojanstva i prava radnika (građana) radnika. Ponajčešće mogu biti odgovorne i određene države i/ili (međunarodne) organizacije koje nameću sankcije određenim državama jer se ne slažu s njihovom (vanjskom) politikom ili ih smatraju prijetnjom po državnu sigurnost. Nakon što je SAD-e primjetio kako na Kubi raste povjerenje građana prema socialistima, sustavno je pomagao (korumpiranom) diktatora samo kako socialisti na demokratski način ne bi dobili na izborima. Također nakon što su socialisti upotpunosti preuzeli vlast SAD-e je više puta htio srušiti tamošnju vladu pomoću "specijalnih" vojnih operacija. Nakon što nisu uspijeli izvršit invaziju postepeno i nezakonito su okupirali pomorski teritorij Republike Kube, smatrajući kako će im ekonomski rast stagnirati i blaostanje izčeznuti - SAD-e uvijek brane demokraciju i prava samostalnih država, jedino ako im to ne zasmeta. Međudržavne tvrtke koje u određenoj državi imaju mnogobrojne poslovnice (gospodarstvo države je u njenim "rukama"), prilikom donošenja zakona kojima bi se umanjila moć u društvu ili iskorištavanje državnih resursa, također mogu vršiti "pritisak" na vlade i državne ustanove.

Poštivanje dostojanstava radnika (građana) i usklađivanja sa ekonomskim rastom, je najzančajniji problem zemalja 3. svijeta u sadašnjici. Mnogobrojne zemlje 3. svijeta nikada nisu uspostavile potpunu demokraciju i jedinstvenu državnu upravu, zbog mnogobrojnih međudržavnih ratova. Zbog prethodno navedenih problema zemlje 3. svijeta, nemaju prikladne zakone kojima bi osigurali dostojanstvo radnika (građana) i poštivanje od strane međunarodnih tvrtka. Što je postepeno dovelo do toga da svi članovi obitelj moraju raditi kako bi donekle živjeli dostojanstveno. Ujedinjeni narodi do danas nisu upotpunosti rješili problem prava i dostojanstva radnika (građana) u zemljma 3. svijeta, unatoč tome što su slali mnogobrojne ekspedicije. Države Južne Amerike i Azije postepeno, no zasigurno izmjenama mnogobrojnih zakona povećavaju prava i dostojanstvo radnika (građana). Europa i Sjeverna Amerika su se uspješno izborile sa prethodnim problemom kroz niz društvenih reformi, posebice u ciljevima većih prava radnika (građana).

Trenutno na putu za učinkovito rješenje problema na međunarodnoj razini predstavljaju državnici i tvrtke koje smatraju ekonomski rast bitnijim od zakonske zaštite radnika (građana). Zemlje kojima se čitavo ili većinsko gospodarstvo temelji na državnom gospodarstvu ili samo jednoj industriji ili su u velikim dugovima prema bankama i stoga pravovremeno ne mogu zaštititi svoje građane od prekomjernog rada i itd. Svakako korupcija i podmitljivost dužnosnika prilikom javnih natječaja, radova i itd. jedana je od uzročnika loših gospodarskih reformi i zakona o zaštiti radnika (građana). Autorativne i/ili totalitarne vlasti u zemljama 3. svjeta često ne poštuju dostojanstvo i pravo radnika (građana), no u europskim (R. Bjelorusija i R. Federacija) i američkim (R. Kolumbija) predsjedničkim republikama je značano bolja situacija. Ako je država uređena kao predsjednička republika nužno ne mora značiti da je dostojanstvo radnika nije zjamčeno zakonom i ustavom. Radnici (građani) u Republici Bjelorusiji imaju značano veća prava, dostojanstvo i PPP nego radnici (građani) Republike Ukrajne ili Republike Moldavije.

Smatram kako problem neusklađivanja ekonomskog rasta i prava radnika moramo upotpunosti učinkovito otkloniti u sljedeća 3. desetljeća jer je jedan od njznačajnijih problema (uz siromaštvo i školovanje) u sadašnjici. Radnici zaslužuju imati prava i dostojanstvo, neovisno o državnom uređenju, zanimanju i stupnju školovnja. Zemlje u kojima radnici (građani) prethodna prava nemaju su nerazvijene zemlje iz kojih se mnogobrojni školovani građani pokušavaju iseliti, no također jedan dio se pokušava nezakonito naselit u Europu. Ako postoji značajna klasna rzlika imeđu kontinenta, odnosno država moglo bi doći do novim oružanih sukoba i nekontroliranih iseljeničkih valova, zbog kojih bi Europa upotpunosti morala zatvoriti svoje granice.

Chatbot će prikupljati sve ideje i zamisli koje će predložiti sukreatori i pokušat će s pomoću svih prikupljenih ideja razmišlajti kao osba, odnosno izvan kutije.