Naš chatbot pomaže u identifikaciji invazivnih vrsta u RH kako bi lakše prikupili podatke o rasprostranjenosti.

Invazivne strane vrste (engl. invasive alien species - IAS) su jedna od glavnih prijetnji bioraznolikosti i uslugama ekosustava. U svrhu suzbijanja te prijetnje razvijeni su mnogi međunarodni politički instrumenti, smjernice i tehnički alati (za npr. iskorjenjivanje, kontrolu, sprječavanje širenja). Budući da je prevencija jednoglasno prihvaćena kao najbolja opcija upravljanja, Bernska konvencija je, uz tehničku podršku IUCN-ove stručne skupine za invazivne strane vrste (ISSG), pripremila niz dobrovoljnih instrumenata (kodekse ponašanja i smjernice).   

Invazivne vrste su globalan problem, te utječe na ljude i zajednice diljem svijeta. U najvećoj opasnosti manje razvijene zajednice te poljoprivrednici i stočari koji uzgajaju vrste koje su u direktnoj kompeticiji onim invazivnim. One često stvaraju nepovoljne uvjete za širenje, uzgajanje i općenit život mnogih vrsta. Npr. mnogim poljoprivrednicima su problem korovi i agresivno grmlje koje je uvezeno iz inozemstva te se zbog svog brzog i nekontroliranog širenja proširilo na mnoga polja te svake godine "krade" zemlju poljoprivrednicima i bitne životne resure poput vode biljkama.

Industrije, djelatnosti ili okolnosti potencijalno odgovorne za unošenje stranih vrsta, kao što su hortikultura, lovstvo, trgovina kućnim ljubimcima, botanički vrtovi, zoološki vrtovi, akvariji i zaštićena područja.  

Invazivne vrste smatraju se, nakon uništenja staništa, glavnim izravnim uzročnikom gubitka bioraznolikosti. Tvrdi se da invazivne strane vrste (IAS) svjetsko gospodarstvo koštaju do 5% globalnog BDP-a. Trošak država članica EU, ne samo u smislu ekoloških posljedica već prvenstveno u smislu troškova upravljanja ili izravnog gospodarskog utjecaja, može iznositi 12 milijardi eura godišnje. Troškovi proizlaze iz različitih vrsta prouzročene štete, uključujući kompeticiju sa zavičajnim vrstama i njihovo istiskivanje, prorjeđivanje populacija zavičajnih vrsta ili čak njihovo izumiranje, izazivanje bolesti i smanjenje vrijednosti usluga ekosustava bilo kojeg područja.  

Potrebno je povećati razinu svijesti svih dionika, potaknuti ih da se pridržavaju najboljih praksi i izbjegavaju loše prakse, educirati ih o praksama koje mogu dovesti do unosa stranih vrsta u prirodna staništa, te pružiti jasne i jednostavne informacije o zakonskim obvezama i ograničenjima za pojedini sektor. Također, jednako je važno podizanje svijesti šire javnosti, posebice po pitanju odgovornog ponašanja te naglašavajući kako je napuštanje, puštanja u prirodu ili omogućavanja bijega stranih vrsta društveno neprihvatljivo ponašanje. Stoga je naš chatbot idealan alat upravo za prethodno navedenu svrhu. 

Invazivne vrste, čak i ako se ne razmnožavaju, mogu biti u kompeticiji sa zavičajnim vrstama za teritorij ili resurse. Da bi invazivne vrste mogle uspostaviti uspješnu populaciju i raširiti se, moraju pronaći druge jedinke radi razmnožavanja (obično iste vrste), iako i hibridizacija može predstavljati prijetnju zavičajnim vrstama. Najveća vjerojatnost uspješne invazije postoji kod vrsta koje imaju sposobnost brzog razmnožavanja i rasta populacije, veliku brzinu širenja, reprodukciju u kojoj sudjeluje samo jedan roditelj (partenogeneza), visoku genetsku varijabilnost i genotipsku plastičnosti i pratioci su ljudi. Smatra se da najveća vjerojatnost invazije postoji kod ekosustava koje je čovjek poremetio, jer u njima postoje neiskorišteni resursi i/ili postoji mali broj kompetitora ili predatora. Smatramo da ovaj problem, baš kao i većina ekoloških problema, može dovesti do prirodne neravnoteže, širenja bolesti te dugoročnih klimatskih promjena. Smatramo da je Hrvatska u velikom riziku od svega ovoga, stoga smo napravili ovaj chatbot.

Naš chatbot pomaže u determinaciji invazivne životinjske vrste svakome na vrlo jednostavan način. Koristi znanstvenu metodu determinacije poznatu kao dihotomski ključ te iz opisa životinje uz pomoć umjetne inteligencije zaključuje odgovara li dani opis nekoj od dvadesetak poznatih invazivnih vrsta u Hrvatskoj. Dihotomski ključ je način identificiranja uzoraka na temelju suprotnih karakteristika. Moguće je razgraničiti uzorak sve dok ga pravilno ne prepoznate. Ključevi se široko koriste u znanosti kao što su biologija i geologija. Prije programiranja chatbota definirali smo karakteristike koje koristimo za usporedbu uzoraka, a zatim ih formulirali kao niz izjava ili pitanja koja se mogu koristiti za razgraničenje. Dihotomski ključ koristi postupak eliminacije, stoga je važno imati na umu karakteristike koje se mogu koristiti za razlikovanje invazivnih životinjskih vrsta. Zatim smo dizajnirali dijagram tijeka našeg chatbota i uključili umjetnu inteligenciju na način da chatbot ne postavlja previše pitanja već pokušava iz laičkog opisa prema principu dihotomskog ključa sam donijeti zaključak pripada li dani opis invazivnoj životinjskoj vrsti ili ne.