Ime škole: V. gimnazija Zagreb

Tim: Gretini mališani

Responsible consumption and production

Powered by

Za početak razgovora pošaljite "Bok" ili "Hi"

Definirajte problem

Neodrživa proizvodnja i potrošnja.
Kako bismo se mogli suočiti s izazovima koji se danas nalaze pred nama,
moramo promijeniti način proizvodnje i potrošnje robe. Moramo stvarati
veću vrijednost upotrebom manje količine resursa, smanjenjem troškova i
učinaka na okoliš. Moramo učiniti više s manje resursa. (Europska Komisija)
Problemi u:
a) Proizvodnji
- U poljoprivredi postoji česta praksa korištenja umjetnih gnojiva
koja u sebi sadrže kemikalije štetne za ekosustav i ljudsko zdravlje.
Ispiranjem tla, te kemikalije dolaze u vodene ekosustave, a
također i uništavaju i mikroorganizme nužne za održavanje
prirodno dobrog gnojiva.
- 13.8% hrane se izgubi u lancu opskrbe što znači da velika količina
hrane bude 'izgubljena' (uništena ili odbačena) prije nego što
uopće dođe do naših stolova. Razlog tomu je neefikasnost
transporta hrane u zemljama u razvoju jer si ne mogu priuštiti
razne hladnjake koji bi im pomogli, a neki proizvodi iako su sasvim
u redu za konzumaciju, ne uspijevaju doći do polica trgovina zato
što ih se ne smatra privlačnim za kupce.
- Danas se sve nastoji napraviti što brže i po što manjoj cijeni. Kako
bi kompanije osigurale potražnju, proizvode se oni proizvodi koji će
trajati kraće nego oni kvalitetniji (fenomen da je jeftinije kupiti novi
printer nego odvesti ga na popravak) zato što kapitalisti ne mare
za ekološku cijenu koju plaćamo već se prodaje uglavnom ono što
je jeftino za proizvesti.
Nastoje se proizvesti što jeftiniji proizvodi pri čemu se rijetko
koriste reciklirani materijali, transport temeljen na električnoj
energiji zato što su skupi u odnosu na ekološki neprihvatljive
načine.
- Voda se, kao jedan od najvažnijih životnih potreba, pretjerano, ali i
neefikasno troši. Ne ulaže se puno u sustave za filtraciju vode i ne
postoji veliki interes za promjenu sustava navodnjavanja
poljoprivrednih kultura.
- Deforestacija
- Pretjerani izlov ribe, ubijanje raznih životinja zbog kasnije prodaje
njihovog krzna i slično 🡪 kompanije ne mare za ekosustav već za
ono što mogu ponuditi na tržištu
b) Potrošnji
- Društvo nije osviješteno o tome kako se neke stvari mogu ponovo
koristiti i reciklirati
- Velik broj zemalja i dalje nema dobro organizirane centre za
reciklažu i zbrinjavanje otpada
- Zbog svega navedenog (ali i povećanja broja stanovnika u svijetu),
ljudi danas kupuju više nego što zapravo trebaju čime se povećava
količina otpada (koji uglavnom nije recikliran), ali i troše se dodatni
resursi
- Većina otpada koja nastane u tvornicama uglavnom je odbačena u
zemljama trećeg svijeta zato što se ti proizvodi tamo uglavnom
proizvode. To je problematično zato što su zemlje u razvoju prve
koje će najteže pravilno zbrinuti taj otpad i time doprinijeti
neodrživosti potrošnje i proizvodnje.
- zbog razvoja tehnologije prodaje se sve više elektroničkih uređaja
koji se ne zbrinjavaju kao što bi trebali. Društvo ih ne smatra
drugačijim od običnog otpada pa se često bacaju u miješani otpad
i ne recikliraju, no prava istina je da sadrže otrovne materijale
poput olova i kroma te je pravilna obrada neophodna kako bi se
osiguralo da se ti materijali ne ispuštaju u okoliš
Zbog svih ovih razloga, neodgovorna proizvodnja i potrošnja dovodi do
zagađenja ekosustava, ali i ubrzanja procesa globalnog zatopljenja (ljudi
kupuju više nego što trebaju čime se prekomjerno iskorištavaju resursi i
fosilna goriva). Zbog zagađenja i kiselih kiša, vodeni ekosustavi stradavaju
čime i izvor hrane zemljama trećeg svijeta. Procesom neodgovorne
potrošnje i proizvodnje stradavaju oni najugroženiji koji imaju najmanju
moć nositi se s velikim posljedicama za koje oni nužno nisu bili odgovorni.
Time nejednakost u društvu raste.

Na koje sve skupine ljudi utječe ovaj problem?

Problem neodržive proizvodnje i potrošnje prvo pogađa one najranjivije, a
to su zemlje trećeg svijeta i siromašni u društvu jer će prvi patiti od
posljedica globalnog zatopljenja i najteže zbrinuti višak otpada zbog
nedostatka kapitala. Također, teško pronalaze alternative onome što će
izgubiti, dok će se razvijene zemlje moći nositi s nekim od tih problema. Na
primjer, afričke države ovise o izlovu ribe kao izvoru hrane i uglavnom
primarnim djelatnostima gdje se uzgajaju kulture koje su jako osjetljive na
promjene temperature. Ugrožavanjem i zagađenjem vodenog ekosustava
ostaju bez izvora ribe, ali i poljoprivrednih kultura zato što i najmanja
promjena temperature može utjecati na to hoće i one rasti ili ne. Ovim
problemom zatim stradava i ostatak svijeta jer će se gubitak hrane osjetiti
u svim zemljama kad nam na primjer, ponestane površine za uzgoj
poljoprivrednih kultura. Stradavaju i buduće generacije zato što neće moći
raspolagati svim resursima koji će im biti potrebni.

Tko je sve odgovoran za ovaj problem?

Velike kompanije i kapitalistički sustav koji stavlja profit iznad ekoloških
problema i time koči dolazak do promjene u načinu proizvodnje čime se
povećava negativni ekološki 'footprint'. Zbog svoje konzumerističke
prirode, kapitalizam je ubrzao to da svi želimo sve više kupovati, ali i ono
što je najjeftinije i svi kupuju je proizvedeno jako loše. Krivac je i društvo
(potrošači) koje živi previše ubrzanim načinom života zbog čega sve manje
brine o tome što ćemo kupovati i time podržavamo ekološki neprihvatljivu
situaciju kojoj danas svjedočimo. Za ovaj problem lako možemo okriviti i
vlade koje se ne nose dobro s ovim problemom i ne obavljaju svoj dio
posla koji je na primjer, organizacija centara za reciklažu i zbrinjavanje
otpada. To su problemi koji se mogu riješiti samo na državnoj razini jer
pojedinci sami ne mogu reciklirati otpad ili čistiti rijeke.

Koliko je problem velik?

Da spoznamo koliko je problem velik možemo samo pogledati da se,
ukoliko se ne pokrenemo instantno, predviđa da ćemo do 2048. ostati bez
živog oceanskog života, a bez 50% divljeg svijeta do 2072. Ukoliko ne
potaknemo održivu potrošnju i proizvodnju ubrzo ćemo ostati bez resursa,
a time i bez hrane i pitke vode u vrlo kratkom vremenu. Ovaj problem je
također povezan s problemom globalnog zatopljenja čime se njegova
važnost povećava jer ne samo da utječe na čistoću okoliša već i na
atmosferu, a time i na klimatske faktore.

Što trenutno stoji na putu rješenja problema?

Lobiranje vlade od strane velikih kompanija kojima nije u interesu
poštivati ekološke restrikcije, a održivo proizvedeni proizvodi su na
tržištu skuplji u odnosu na neodržive čime se potrošači uglavnom
odlučuju za neodrživu opciju i time se problem neodrživosti teško
rješava.

Zašto ste odabrali ovaj problem, zašto je važno riješiti ga?

Odabrale smo problem neodržive potrošnje i proizvodnje zato što
mislimo da je važno riješiti ga zbog velikih posljedica koje ima na sve
nas. Mislimo da se ovaj problem može riješiti chatbotom što nam
daje osjećaj kontrole nad situacijom i da radimo nešto dobro za svijet.
Važno je riješiti ga kako bi spriječili već navedene negativne
posljedice koje ima na Zemlju.

Kako chatbot riješava ovaj problem?