Ime škole: OŠ Bartula Kašića Zadar
Tim: 5c
Sustainable cities and communitiesPowered by
Za početak razgovora pošaljite "Bok" ili "Hi"
Prema Ujedinjenim narodima (UN), iako gradovi zauzimaju samo 3% Zemljine površine, u njima živi više od pola stanovništva te su odgovorni za 70 % potrošnje energije i 75 % emisija ugljika. Na ruralna i urbana područja, postoje različiti pritisci zbog neravnopravne raspodjele gospodarskih aktivnosti (sjedišta poduzeća i radna mjesta, sveučilišta), što se odražava u smanjenju opskrbe lokalnim uslugama (trgovina, liječnika i obrazovanje) u
ruralnim podrčjima. Zbog svega toga stanovnici emigriraju urbanim područjima. Jedan od glavnih izazova za gradove bit će odvajanje urbanog razvoja od pogoršanja kvalitete života njihovih građana i okolišnih uvjeta.
Više od 80 % globalnog gradskog stanovništva izloženo je višim razinama onečišćenja zraka od onih koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). CO2 se proizvodi izravno ljudskim aktivnostima, uglavnom iz industrijskih procesa (postrojenja za proizvodnju energije, spalionice otpada) i iz ispušnih cijevi benzinskih vozila, koja također emitiraju takozvanu sitnu prašinu. Staklenički plinovi i fina prašina doprinose onečišćenju okoliša i posebno su štetni za zdravlje. Procjenjuje se da se zbog onečišćenja okoliša u Europi u prosjeku smanjuje očekivani životni vijek za 2,2 godine.
Gradska mobilnost čini 40 % svih emisija CO2 u cestovnom prometu i do 70 % ostalih onečišćujućih tvari iz prometa što više nije održivo. Gradovi se moraju suočiti s ekološkim, socijalnim i gospodarskim izazovima te se zbog toga sve više razvijaju pametni gradovi. Električna mobilnost može pomoći u smanjenju onečišćujućih emisija na cesti. Istraživanje na šest pametnih gradova (London, Hamburg, Oslo, Milano, Firenca i Bologna), koji su proveli prijelaz na taj oblik mobilnosti, pokazalo je značajno smanjenje onečišćujućih tvari (iznad 20%). Zbog toga pri upravljanju pametnim gradom trebalo bi što više poticati električnu mobilnost.
Zrak je svim živim bićima neophodan za život jer bez zraka čovjek može izdržati svega nekoliko minuta. Posljedice onečišćenje zraka u gradovima prvo osjete građani tih gradova, ali to nije samo problem na lokalnoj razini odnosno u gradovima, već i globalnoj razini. Onečišćujuće tvari u zraku ispuštene u jednom dijelu na zemlji mogu atmosferom dospjeti u druga mjesta i tamo mogu uzrokovati ili doprinijeti lošoj kvaliteti zraka. Zato onečišćenje zraka nije problem određenog područja jer se strujanjem zraka zagađuju sva područja. Zagađenje zraka zajedno s klimatskim promjenama utječu na zdravlje svih ljudi, kvalitetu i pristup prirodnim resursima, našu sposobnost uzgoja hrane i korist od dijeljenja planeta s drugim živim bićima. Posljedice zagađenog zraka prvo možemo primijetiti na ljudskom zdravlju kroz bolesti povezanih s respiratornim
organima (astma, bronhitis, emfizem, rak pluća) jer polutanti iz atmosfere najlakše ulaze u tijelo disanjem.
Osim zdravstvenih problema ljudi, ovaj problem čini velike promjene i na planeti. Zagađenje okoliša uzrokuje velike smetnje, ne samo ljudima nego i životinjama, dovodeći mnoge životinjske vrste do granice
ugroženosti, a sve na našoj planeti međusobno je povezano.
Za zagađenje zraka odgovoran je čovjek koji ne razmišljajući o posljedicama iskorištava resurse prirode za vlastitu korist. U današnje vrijeme brzog protoka informacija kada su posljedice po zdravlje ljudi i uzroci ljudima
poznati i dalje ne činimo dovoljno da bi se dogodile značajne promjene i to iz nekoliko razloga. Zakoni se sporo donose, a tamo i gdje postoje u dosta zemalja ne kažnjava se nepoštivanje tih istih zakona. Također, veliki problem su lobiji koji vide svoj interes u postojećem stanju kao i nedovoljno razvijana tehnologija. Na kraju postoji i odgovornost na svakom pojedincu koji bi mogao učiniti više da smanji zagađenje zraka, ali to ne čini iz raznih razloga.
Problem je velik jer će kroz nekoliko desetljeća naš planet biti toliko onečišćen da će kvaliteta života živih bića biti vrlo loša kao i opstojnost naše vrste na njoj.
Na putu rješavanju ovog problema stoji neosviještenost ljudi o posljedicama te kako mogu doprinijeti rješavanju problema. Problem su i vlasti koje sporo donose zakone
kao i nepoštivanje istih zakona. Čovjek kao pojedinac jednostavno smatra da nema vremena i znanja biti taj koji će nešto promijeniti kao i da je to daleka budućnost kada će se vidjeti posljedice zagađenja zraka.
Zato što želimo smanjiti zagađenje okoliša. Želimo funkcionalnije i pametnije gradove sa što manje zagađenja .