ChatBot koji djeci i mladima pomaže brinuti o mentalnom zdravlju. Nudi info kako i gdje tražiti pomoć.

Depresija je stanje niskog raspoloženja i averzije prema
aktivnostima što može dovesti do negativnih efekta na misli, ponašanje,
emocije, pogled na svijet te tjelesno stanje osobe. Depresivne osobe se mogu osjećati
tužno, anksiozno, prazno, bez nade, zabrinuto, bespomoćno, bezvrijedno,
iritabilno, povrijeđeno ili nemirno. Mogu izgubiti interes za aktivnosti koje
su im nekada bile ugodne; doživjeti gubitak apetita ili prejedanje; imati
poteškoća sa koncentracijom, prisjećanjem detalja ili donošenjem odluka. Može
doći do razmišljanja o samoubistvu ili pokušaja samoubistva. Nesanica,
pretjerano spavanje, izmorenost, gubitak energije, bolovi ili problemi sa
probavom koji su otporni na tretman mogu biti prisutni. 

Depresivno raspoloženje nije nužno psihijatrijski poremećaj.
To je normalna reakcija na određene životne događaje, simptom određenih
medicinskih stanja, te nuspojava određenih tretmana. Depresivno raspoloženje je
također primarna odlika određenih psihijatrijskih sindroma kao što je klinička
depresija. Ona se u današnje vrijeme popularno se naziva bipolarni poremećaj i
postoji od davnina.
U literaturi se pojavljuje i u Rimskom dobu. Kroz vrijeme
lijekovi su se razvijali i mijenjali. Postoji dvije vrste liječenja: alternativni
(razni čajevi, prirodni pripravci-ulja, kreme, talismani (kristali, itd.), jela
i pića pomješana raznim travama) i klinički (tablete i psihoterapije).

Depresija se na različite načine manifestira: pojedinac se povlači iz
socijalnog okruženja, počinje imati crne misli, misli o nanošenju težih povreda
samome sebi i drugima, ne izvršava svoje zadatke i ima problema sa školom,
poslom, odnosima.  

Depresija postoji oduvijek, ali u zadnje vrijeme se ubrzano povećava broj ljudi koji pate od depresije.
Osobit je problem što se depresija javlja u sve ranijoj životnoj dobi.
Ubrzani način života je veliki krivac povećanju depresije, a u posljednje vrijeme i pandemijski uvjeti u kojima živimo (lockdown, samoizolacije...).
Najžalosnije je što djeca i mladi zastupaju veliki postotak novih oboljelih.
Tome pridonosi i virtualno okruženje: lažno plasirane fotografije, uspjeha, cyberbullying i drugo.  

Tijekom života svaka žena ima vjerojatnost od 26% da proživi pravu depresivnu epizodu,
tj. veliki depresivni poremećaj.

Za muškarce je taj rizik 12%, a prosječan za oba spola je 17%. Što je netko
imao više depresivnih epizoda, povećava se vjerojatnost da će doživjeti sljedeću i
to sa sve manjim vremenskim razmakom među epizodama. 

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u
svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastaona 615 milijuna.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo mentalni
poremećaji su drugi najčešći uzrok hospitalizacija u dobi između 20 i 59 godina (12,4 %). 

Vodeći uzroci hospitalizacija iz skupine mentalnih poremećaja su 2015. godine bili
mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom, s udjelom od 18,2 %, shizofrenija (15,3 %),
depresivni poremećaji (13,5 %), mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga
i tjelesne bolesti (7,1 %) te reakcije na teški stres, uključujući posttraumatski stresni poremećaj (6,2 %). 

Zbog depresivnih poremećaja je 2015. godine bilo 5388 hospitalizacija, s ukupno
157.464 bolničkih dana, što prosječno iznosi 29 dana po jednoj hospitalizaciji. 

Prema podacima o bolestima i kroničnim stanjima prikupljenima putem izjave u
Europskoj zdravstvenoj anketi 2014.-2015. godine, 5,1 % muškaraca i 6,2 % žena u
Hrvatskoj navodi da je u posljednjih 12 mjeseci imalo depresiju. 

Prema odgovorima na skali izraženosti depresivnih simptoma iz istog istraživanja,
10,3 % stanovnika Republike Hrvatske ima blage do umjerene depresivne simptome,
dok 1,2 % stanovnika ima umjereno teške do teške depresivne simptome.
(Podatci preuzeti sa https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/depresija/).  

Činjenica je da se depresija kod mladih javlja znatno češće nego što ljudi misle.
Depresija se javlja u približno 2% djece, u podjednakom omjeru između dječaka i
djevojčica. U adolescenciji približno 4% – 8% mladih razvije depresiju, a omjer
između mladića i djevojaka iznosti 1:2. 

Za ovaj problem postoje mnogi uzroci. U većini slučajeva, najčešći su obiteljski problemi, stres i/ili pritisak zbog akademske validacije, odbacivanje iz društva... Odgovorni su sami pojedinci i njihova okolina - obitelj, prijatelji, učitelji u školi.... Svatko tko može prepoznati da osoba pati od depresije.

Učestalost depresije izrazito se povećala tijekom druge polovice 20. stoljeća i nažalost, još uvijek se povećava.
Depresija je danas na 4. mjestu vodećih zdravstvenih problema s udjelom od 4,5% u globalnom teretu
bolesti, a prema procjenama SZO do 2020. godine zauzet će drugo mjesto, iza bolesti srca s udjelom od 5,7%.  

Iako je bolest koja se uspješno liječi u oko 70-80% slučajeva, postoji disproporcija između visoke prevalencije i broja liječenih bolesnika.
Zbog neupućenosti, depresiju kao bolest često ne prepoznaju ni osobe koje od nje pate, kao ni njihova najbliža okolina, čak i kad depresija uzrokuje
značajne bračne, obiteljske, profesionalne i socijalne poteškoće. 

Zbog neznanja i predrasuda oko 50% depresivnih osoba ne traži
medicinsku pomoć.  

Zbog pandemije COVID-a 19, uočen je značajan porast odlazaka
liječnicima obiteljske medicine, kao i porast intenziteta anksioznosti,
depresivnosti, stresa i nesanice u drugom valu epidemije u odnosu na prvi val,
pokazalo je istraživanje koje je provelo Hrvatsko psihijatrijsko društvo.

Depresija je izlječiva bolest, ali je ključno na vrijeme je prepoznati te što
prije započeti s liječenjem. Ona, osim lošeg raspoloženja i umora,
podrazumijeva i radnu i socijalnu disfunkcionalnost te je riječ o bolesti koja
neće proći sama od sebe,zbog čega zahtijeva profesionalni pristup i liječenje.
Anksioznost je prvi znak da nešto nije u redu i ona je predvorje depresije. 

Depresija je globalni problem, koji u Europi
pogađa čak 44 milijuna ljudi, zato smo izabrali ovaj problem!

Chatbot Huggy pruža korisnicima mnoštvo informacija o depresiji kod mladih.

Korisnik će imati mogućnost čitanja literature, otvarati linkove i postavljati
pitanja o svim nivoima depresije. Kako nastaje, kako ju prepoznati, kako ju
liječiti, gdje se javiti, kako se odnositi prema pojedincu koji ima depresiju,
itd. Komunikacija koju chatbot ima sa korisnikom će biti opuštena, komunicirat će s korisnikom
na ti-kako bi zadobio njegovo povjerenje. Također, pružit će i razne praktične savjete kako se boriti protiv depresije kroz playlistu glazbe za opuštanje, dat će preporuku aplikacija za korištenje itd.