EcoEnergyBot korisnike educira o obnovljivim izvorima energije kako bi smanjili čovjekov utjecaj na planetu.

Klimatske promjene, uzrokovane efektom staklenika i globalnim zagrijavanjem, utječu, između ostalog, na oceane, vrijeme, proizvodnju hrane i na ljudsko zdravlje. Te promjene uzrokuje čovjek, sa svojim aktivnostima i prenaseljenošću, a glavni uzrok je izgaranje fosilnih goriva koje u atmosferu ispuštaju ugljikov dioksid, dušikov oksid, metan, vodenu paru i klorofluorougljike koji stvaraju efekt staklenika i tako pokreću domino-efekt u čitavoj biosferi. Prelaskom sa fosilnih goriva na obnovljive (čiste) izvore energije koji ne stvaraju stakleničke plinove, mogli bismo spriječiti ili ublažiti najgore posljedice klimatskih promjena. 

Ovaj problem utječe na cjelokupno stanovništvo planeta Zemlje. Otapanje ledenjaka, podiže razinu mora uzrokujući poplave obalnog područja što utječe na 60-tak % svjetskog stanovništva koje živi na obalama. Osim na priobalno stanovništo utječe na ribare jer se smanju ribolovni fond, nastaju rupe u hranidbenom lancu, mnoge životinjske vrste su ugrožene ili gube svoja prirodna staništa. Povećane temperature utječu na ekstremno vrijeme – intenzivniji uragani koji se sporije raspadaju uzrokujući veće štete na širem području; zarobljena vodena para u atmosferi uzrokuje jače snježne oluje; povećane temperature uzrokuju dugotrajnije suše, češće toplinske udare, divlje požare, ne samo u prirodi, nego i na deponijima. Ovo ima direktni utjecaj na ljude koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom i od poljoprivrede žive jer zalihe vode se smanjuju što uzrokuje manje prinose, nestašice hrane i skuplju proizvodnju, u konačnici skuplje voće i povrće. Direktni utjecaji klimatskih promjena se mogu posebno osjetiti u gradovima u kojima smog uzrokuje niz respiratornih i srčanih bolesti. 

Najveći dio odgovornosti snose razvijene industrijske zemlje. Na prvom mjestu, prema najvećoj emisiji stakleničkih plinova u atmosferu (podatak iz 2018.g.), je Kina, zatim ju slijede Indija, SAD i Rusija. Međutim, svaki pojedinac snosi odgovornost ukoliko se nesavjesno i neodgovorno ponaša prema prirodi, odlaganju otpada, neracionalnom trošenju električne energije i vode. 

Usred zdravstvene svjetske krize s kojom se suočavamo, lako je zaboraviti na klimatsku krizu koja teče sporijim, ali sigurnim tempom, a ljudima je teško pojmiti posljedice koje će klimatske promjene ostaviti na Zemlji u sljedećih 10, 20 ili 30 godina, a posebno ako mi sami ne vidimo ili ne osjetimo te posljedice. Npr. Arktik se zagrijava jednakom brzinom kao i ostatak Zemlje, ali posljedice zagrijavanja Arktika su dalekosežnije nego što na prvu možemo pomisliti. Osim otapanja leda i podizanja razine mora, Arktičke zračne struje utječu na ekstremno vrijeme. Otapanje ledenjaka mijenja salinitet oceana, što utječe na najveću Zemljinu morsku struju – cirkumpolarnu morsku struju. Oslabljivanje ove struje utječe na primarnu proizvodnju (prvenstveno fotosintezu) koja se smanjuje. A biljni svijet je najveći spremnik ugljikova dioksida na svijetu, stoga možemo reći da je problem prilično velik na svjetskoj razini, čak i kad ne bi bilo nikakvih drugih posljedica osim samog otapanja Arktičkog leda. 

Problem je što cijelu industriju koja počiva na fosilnim gorivima treba prenamijeniti za rad na obnovljivim izvorima energije. Obnovljivih izvora energije ima posvuda i lako su dostupni, međutim tehnologija obnovljivih izvora energije je ta koja je trenutačno skupa, a i nedovoljno razvijena. Treba riješiti način skladištenja energije, ali i konstantni dotok energije – ne možemo vjetar natjerati da puše stalno svaki dan, a fosilna goriva možemo stalno izgarati. Baterije i akumulatori moraju biti stabilniji tijekom stalnog pražnjenja i punjenja. Bitno je povećati efikasnost solarnih panela (koja trenutno iznosi 18-20%), a i povećati poticaje i ulaganja u obnovljive izvore, kao i nametanje poreza na ugljik. 

Ekološka dimenzija UN ciljeva održivog razvoja proteže se kroz više ciljeva (cilj 6 – čista voda i sanitarni uvjeti, cilj 7 – pristupačna i čista energija, cilj 13 – odgovor na klimatske promjene, cilj 14 – očuvanje vodenog svijeta i cilj 15 – očuvanje života na kopnu) što dovoljno govori koliko je problem velik.

Osim rješavanja problema klimatskih promjena, okretanje čistim i pristupačnim izvorima energije predstavlja održivo kružno gospodarstvo u razvijenim zemljama, kao i ukupni održivi razvoj u nerazvijenim zemljama. Koliko će čovječanstvo danas brinuti o zaštiti okoliša i ublažavanju posljedica klimatskih promjena ovisi budućnost narednih generacija. 

Pitanja o energetskoj učinkovitosti samo su jedan mali segment ekološke dimenzije UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Izradom ovog chatbota htjeli smo dati svoj mali, skromni dopirnos tome. Prijavili smo se u ovaj projekt, ne znajući što nas čeka. Naše znanje o izradi chatbotova bilo je ravno nuli. Ali uz motivaciju naših mentora, upute i motivacijska videa ekipe iz STEMI-ja ovo naše "putovanje" bilo je lakše i zanimljivije. Hvala im!

Mogućnosti nadogradnje i nastavka rada na ovom projektu su neograničene. Nadamo se nastavku rada u novoj školskoj godini, iako u drugim timovima. Vaši Hardworkersi.